Da bi obuka bila dobra mora se ispoštovati BZR lanac
Dosledan BZR lanac kod obučavanja podrazumeva da su svi koraci koji prethode urađeni kako treba kako bi naredni koraci bili ispravni. Ako Akt o proceni rizika nije dobar, neće valjati ni Program obuke, a ako ne valja Program obuke onda neće valjati ni sama obuka.
Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji poslova
Dosledan BZR lanac je veoma važan za funkcionisanje bilo kog sistema bezbednosti i zdravlja na radu. Početak je naravno definisanje šta se radi na nekom radnom mestu, odnosno od opisa poslova. Od toga se kreće ali to nije jedini izvor šta zaposleni radi na tom radnom mestu, već se razgovorom sa rukovodiocem koji rukovodi tim radnim mestom može dobiti dosta informacija kao i razgovorom sa samim zapolsenima. Nakon što se utvrdi šta sve zaposleni radi na tom radnom mestu pristupa se proceni rizika koja koristi sve informacije do kojih se došlo u prethodnom koraku.
Akt o proceni rizika
Procena rizika i ono do čega ona dođe predstavlja osnovu sistema i unutar kompanija ta procena rizika se zove Akt o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj sredini. U Aktu je definisano sve ono što sistem i zaposleni treba da rade kako bi bili zaštićeni. Akt prepoznaje opasnosti kojima su zaposleni izloženi i definiše mere koje zaposleni treba da primenjuju kako bi bili zaštićeni. Aktom se definiše da li je neko radno mesto zapravo radno mesto sa povećanim rizikom. Aktom se definišu lekarski pregledi, lična zaštitna oprema, sredstva za rad.
Program obuke za bezbedan i zdrav rad
Na osnovu Akta i opasnosti i mera koje su prepoznate za radna mesta izrađuje se Program obuke za bezbedan i zdrav rad koji služi kasnije prilikom obučavanja zaposlenih. Program obuke ima svoj opšti i poseban deo. Opšti koji se sastoji od zakonske regulative (kako je sistem organizovan u Republici Srbiji) i od načina na koji je sistem BZR organizovan kod poslodavca. Opšti deo je isti za sve zaposlene i svaki zaposleni dobija taj deo obuke.
Kod posebnog dela obuke svaki zaposleni dobija obuku o prepoznatim opasnostima na svom radnom mestu i o merama koje treba da primeni. Ova obuka se razlikuje od radnog mesta do radnog mesta zbog čega se ovaj deo obuke može raditi u grupama koje imaju iste opasnosti i mere. Kako zakon nalaže, obuka mora biti prilagođena specifičnostima radnog mesta.
Program obuke treba da sadrži teorijski i praktični deo, gde teorijski deo izvodi savetnik za BZR a praktični deo radi rukovodilac od tog zaposlenog.
Obuka za bezbedan i zdrav rad
Obuka za bezbedan i zdrav rad mora se održati pre stupanja na rad. Prvo se radi teorijska obuka, a onda praktična. Teorijska obuka ima za cilj upoznavanje sa opasnostima i štetnostima na teorijski način a praktična obuka, ona koju radi rukovodilac se vrši praktično, na radnom mestu. Kada zaposleni prođe i teorijsku i praktičnu obuku, onda može stupiti na rad.
Tokom vršenja obuke evidentiraju se datumi održavanja ovih obuka (u praksi je to jedan dan), ali kod kompanija koje to rade na ispravan način to je gotovo uvek različit datum. Nakon obuke zaposleni treba da stupi na rad i nakon toga se vrši provera obučenosti. Obuke se evidentiraju u Obrascu 6, koji predstavlja jednu od obaveznih evidencija i ona se tiče obučavanja za bezbedan i zdrav rad i potvrđuje da je zaposleni obučen za bezbedan i zdrav rad u skladu sa Programom obučavanja a sve to u skladu sa Aktom o proceni rizika.
Provera obučenosti za bezbedan i zdrav rad
Provera obučenosti vrši se u skladu sa zakonom na radnom mestu. Ona ima svoj teorijski i praktični deo, gde se tokom teorijskog dela priča sa zaposlenima i proverava njihovo znanje opasnosti i mera za njihovo radno mesto, a praktična provera obučenosti podrazumeva posmatranje kako zaposleni zapravo obavlja posao, odnosno da li primenjuje mere bezbednosti i zdravlja na radu. Onog trenutka kada se evidentira da je zaposleni obučen tada se datumi provere evidentiraju. U slučaju da se utvrdi da nije obučen, odnosno da ne zna kojim opasnostima je izložen i koje mere treba da primeni, tada se vrši ponovno obučavanje.
Da bi neko bio obučen kako treba i u skladu sa rizicima kojima je izložen procena rizika treba da se uradi profesionalno i uzimajući sve relevantne rizike u obzir.
Nakon obuke ostaje da se prati da li zaposleni primenjuje mere BZR za šta se staraju njegov rukovodilac ali i savetnik/saradnik. Da bi sistem funkcionisao dobro i usklađeno, zahtevi eukovodioca moraju biti usklađeni sa onima koje ima savetnik/saradnik. Briga o zaposlenom je zajednički posao, a obaveza zaposlenog je da sarađuje i da primenjuje mere bezbednosti i zdravlja na radu na radnom mestu.
Prillikom pripreme za obuku za bezbedan i zdrav rad savetnik/saradnik treba da pripremi obrasce 6 i da ih ima kod sebe u trenutku kada se obuka završi, kako bi ga zaposleni potpisali. Priprema ove dokumentacije zna da bude opterećujuća i zato rešenje koje Zentra nudi može da vam pomogne da obrasce 6 pripremite lako i brzo.